Kako se svađate?

Potrebno je dvoje za svađu, a samo jedan da je završi. Španjolska poslovica

Prvo i najvažnije u svakoj svađi je zadržati kontrolu nad sobom. Što to znači? Ako se počnete prejako uzrujavati vrijeme je za pauzu. Ništa dobro ne možemo postići jako ljuti i uznemireni. Pitanje koje morate sebi postaviti je želite li riješiti problem ili srušiti odnos zlobnim napadima, osvećivanjem i agresijom? Međuljudski odnosi nisu natjecanje u kojem jedan pobjeđuje a jedan gubi. Ako imate takav stav nikada nećete iskusiti užitak pobjede jer ravnoteža i mir dolaze iz dobrobiti odnosa, a ne premoći jedne osobe nad drugom. Ako osjetite da postajete prejako uzrujani tijekom svađe, tražite pauzu i vratite se opet nakon što ste se smirili i razmislili.

Svađajte se u privatnosti. Svađanje pred drugim ljudima ili na javnom mjestu nije preporučljivo jer smo svi osjetljiviji na kritiku ako je ona javna i vjerojatno ćemo brzo pretvoriti svađu u nastojanje da pobijedimo drugu osobu bez obzira na sredstva koja ćemo pritom koristiti. Isto tako, roditelji – nikada se ne svađajte pred djecom. Lako je izgubiti samokontrolu, a taj će ih prizor emocionalno raniti. Ĺ˝ustre svađe pred djecom su oblik zlostavljanja.

Priznajte kada ste pogriješili. Ponekad je teško priznati da smo napravili nešto pogrešno. Često je lakše smisliti razloge zašto smo baš to učinili i braniti se. Bolje je priznati pogrešku, ispričati se i prebroditi taj trenutak. Druga osoba obično više poštuje ispriku nego uporno branjenje pogreške.

Držite se teme. Ne izvlačite staru gorčinu ili druge probleme koji nemaju veze s onim o čemu se razgovara. Postavite granice oko teme tako da se ne pretvori u "švedski stol" po kojem ćemo birati čime sve možemo povrijediti drugu osobu ili ona nas. Jako je važno rješavati jednu po jednu stvar koja nas muči.

Budite realni. To znači ne govoriti o simptomima nego o uzrocima. Razmislite prije svađe o tome što vas zapravo muči, posložite svoje misli ili ćete izaći iz svađe još nezadovoljniji.

Izbjegavajte napad na osobu. Ostanite usmjereni na temu i pazite da ne krenete napadati drugu osobu. Kada smo u svađi i ne možemo se sjetiti realnih argumenata može nam se dogoditi da kliznemo u napadanje druge osobe i to upravo tamo gdje znamo da je ta druga osoba osjetljiva. Nikada ne smijemo zaboraviti da je pravi cilj svađe rješavanje problema, a ne pobjeđivanje bez obzira na korištena sredstva. Progutajte gorke riječi i čestitajte samima sebi na uspjehu. (da ne bi pretvorili svađu u vrijeđanje i psovanje ili ironiju kao na primjer: "Da, pokazalo se stvarno da je prava sreća poznavati te.")

Budite usmjereni na cilj svađe. Razmislite o tome što želite postići sa svađom. Ako nemate cilj na pameti nećete nikada znati jeste li ga postigli ili niste.

Dozvolite drugoj osobi da se dostojanstveno povuče. Kako svađa završi je izuzetno važno. Prepoznajte kada druga osoba pruži maslinovu grančicu – na primjer tako što se ispriča ili našali.

Svaka stvar oko koje nastane neslaganje nije smak svijeta. Ne morate se strašno razbjesniti baš svaki puta kada vam nešto ne paše. Dajte si malo vremena prije nego što započnete svađu da razmislite o tome je li tema vrijedna spomena.

Svađe imaju vremenski limit. Nemojte dozvoliti da svađa traje unedogled. Sutra je novi dan i možete nastaviti razgovor hladnije glave i mirnijih živaca. Na taj ćete način izbjeći i jaku uzrujanost zbog koje ćete teško zaspati i upropastiti i sljedeći dan.

Nemojte biti prekritični. Nema ništa loše u tome da jedna osoba prigovori drugoj zbog nekih djela ili stajališta – ako je namjera tih prigovora poboljšanje odnosa. No ako postanete opsjednuti time da radije otkrivate mane i nedostatke druge osobe, a ne njezine vrijednosti onda namjera nije poboljšanje odnosa. Isto tako ako stalno drugoj osobi govorite "trebala bi…" šaljete joj poruku ne samo da se s njom ne slažete nego joj govorite i da je pogriješila. Morate znati da kritiziranje prelazi u naviku i kada jednom počnete teško je prestati. Za mnoge ljude kritiziranje je postalo glavni način komuniciranja. Probajte se prisjetiti kada ste zadnji puta kritizirali bliske ljude, a kada ste ih pohvalili ili rekli nešto pozitivno. Isto tako često ljudi uzvraćaju kritikom na kritiku. Na primjer druga vam osoba kaže da ste zakasnili. Umjesto da saslušate poruku vi odmah krećete u protunapad: "Ne mogu vjerovati da možeš to reći. Ti nikada ne napraviš ono što kažeš. I kada sam te molila da mi doneseš onu knjigu nisi to napravila."

Nastojte vježbati zaboravljanje i oprost. Nemojte biti kao banka podataka o greškama, propustima, nedostacima drugih ljudi. To će vas učiniti pesimističnima prema životu općenito.Opraštajte i ostavljajte za sobom gorčinu. Ne zbog drugih ljudi nego zbog sebe.

Potražite stručnu pomoć ako vidite da su se vaše svađe s drugim ljudima pretvorile u emocionalno ili čak fizičko zlostavljanje. Svađa je normalni, sastavni dio svakog odnosa ali ona ne smije uključivati: vikanje, psovanje, ponižavanje, nazivanje pogrdnim imenima ni bilo kakav oblik fizičkog nasilja.