Usamljenost
Usamljenost i samoća: je li to isto?
Samoća je stvar izbora. Osoba izabire vrijeme koje želi provesti sama i osjeća se dobro. Važno je da neko vrijeme u danu provedemo sami sa sobom, bez drugih ljudi. Biti sam, razmisliti o danu koji je prošao, usredotočiti se na razumijevanje sebe i vlastitih potreba vrlo je važno za psihološku ravnotežu svakog čovjeka. Mnogi ljudi govore o tome da uživaju u trenutcima ili vremenu provedenom u samoći.
Usamljenost je osjećaj da smo sami i da smo žalosni zbog toga. Želimo kontakte s drugim ljudima ali nismo u stanju imati ih. Pritom je sasvim moguće i da smo zaista izolirani ali i da smo okruženi ljudima, a osjećamo se sami. Dobro je poznato da je biti u vezi ili braku i nemati dobar kontakt s partnerom često teže nego biti sam.
Svi se ponekad osjećamo usamljeno. Kada usamljenost postane prečesta ona postaje problem. Oko 20% ljudi izvještava o tome da se osjećaju usamljeno veći dio vremena.
ZAŠTO SMO USAMLJENI?
Mnogi mogu biti razlozi zašto se osjećamo usamljeno.
Prekinuli smo vezu ili se razveli
Osjećamo se nepotrebni ili drugačiji od drugih
Agresivni smo i time odbijamo ljude od sebe
Osjećamo da nas drugi ljudi ne razumiju
Okolnosti nas prisiljavaju da budemo sami
Nedavno smo se preselili ili promijenili posao ili školu
Imamo neobično veliku potrebu za bliskošću pa osjećamo preveliku razliku između onoga što želimo i onoga što imamo u odnosima s drugim ljudima
Imamo povijest loših odnosa u djetinjstvu u obitelji
Sramežljivi smo
Nemamo razvijene socijalne vještine
Imamo nisko samopoštovanje
Ne znamo kako ostvariti bliskost i otvoriti se prema drugim ljudima
Provodimo previše vremena pred TV-om ili kompjuterom bez kontakta s drugim ljudima
I društvo, koje promiče natjecateljski duh i neovisnost te kriva očekivanja da će ljubavni odnos popuniti sve naše praznine i zadovoljiti sve naše potrebe, doprinosi osjećaju usamljenosti. Moderno društvo diktira da se uspjehom smatra imati "najboljeg prijatelja" u dobi od 7 do 13 godina, dečka ili djevojku u dobi od otprilike 13 do 23 i bračnog druga od te dobi nadalje. Zapravo nas društvo u kojem živimo ohrabruje u ideji da će ljubavni odnos i brak riješiti sve naše probleme. Tako se onda oženimo i uništimo odnos očekujući nemoguće od njega. Ostavili smo obitelj i prijatelje, partner nije ispunio naša očekivanja, izgubili smo svoje snove i ne znamo kako sami razumjeti i zadovoljavati vlastite potrebe.
Usamljenost je pasivno stanje. Opstaje upravo zato što se nadamo da će proći i ne činimo ništa da bi to promijenili.
ŠTO OSJEĆA USAMLJENA OSOBA?
Usamljena osoba može osjećati: tugu, otuđenost, bespomoćnost, samosažaljevanje, strah, dosadu, ljutnju, nemir i samokritičnost u smislu: "Ružna sam, glupa, bezvrijedna". Usamljenost smanjuje samopoštovanje, a nisko samopoštovanje je povezano s osjećajem usamljenosti. A nisko samopoštovanje i usamljenost su povezani s depresijom.
DOB, SPOL, OBRAZOVANJE
Nakon šezdesete ljudi su manje usamljeni od onih u mlađoj odrasloj dobi.
Od usamljenosti osobito pate adolescenti.
Visokoobrazovani ljudi i ljudi koji obavljaju vrlo zahtjevne i prestižne poslove, manje su usamljeni nego ljudi ostalih zanimanja.
Ĺ˝ene češće izjavljuju o osjećaju da su u vezi ili braku, a osjećaju usamljenost jer odnos nije zadovoljio njihova očekivanja.
Poznato je da su žene, za razliku od muškaraca, više usmjerene od ranog djetinjstva na odnose s drugim ljudima pa tako imaju bolje razvijene vještine koje im pomažu da budu uspješnije u uspostavljanju i održavanju prijateljstava. Ĺ˝ene lakše izražavaju svoje osjećaje, a i suosjećanje za osjećaje drugih ljudi. Muškarci se pak češće izolirani i naučeni biti kompetitivni pa tako imaju manje ili uopće nemaju bliskih prijatelja.
VRIJEME JAVLJANJA
Jačina osjećaja usamljenosti varira tijekom dana i tijekom tjedna.
Ljudi se više osjećaju usamljenima za vrijeme blagdana, vikendom i za vrijeme godišnjih odmora.
ŠTO LJUDI NAJČEŠĆE ČINE KADA SU USAMLJENI?
Kada pitate ljude što čine kada su usamljeni oko 50 % kaže da čitaju, slušaju glazbu ili nazovu prijatelja. Najčešći odgovori se mogu grupirati u nekoliko kategorija:
1. Tugovanje i pasivnost (plačem, spavam, gledam TV, pijem, koristim droge, jedem, ne radim ništa)
2. Aktivna usamljenost (čitam, radim, pišem, slušam glazbu, vježbam, bavim se nekim hobijem)
3. Trošenje novca, poboljšanje izgleda (kupujem odjeću, kozmetiku)
4. Sami sebi nastoje olakšati razmišljanjem: "Imala sam prijatelje", "neće to trajati zauvijek", "A što mogu".
5. Poziv prijatelju, pomoć nekome, priključenje nekoj grupi koja se bavi određenim aktivnostima i sl.
Prva kategorija je uobičajena za usamljene ljude i vrlo često samo produbljuje usamljenost.
Ostale kategorije su uobičajene metode samopomoći koje su najčešće dobre i korisne.