Ovisnosti

Ovisnost Američko psihijatrijsko udruženje definira kao skup 3 ili više dolje navedenih simptoma koji se mogu pojaviti bilo kada unutar razdoblja od 12 mjeseci. Ti simptomi su:


1. tolerancija, ili potreba za uzimanjem sve većih količina droge da bi se postigli isti efekti
2. apstinencijska kriza, koja uključuje neugodne simptome kada je tijelu uskraćena određena droga, što opet rezultira sve češćim uzimanjem da bi se ti negativni simptomi izbjegli
3. uzimanje droge duže vrijeme ili u većim količinama nego što je bila prva namjera
4. neuspjela želja da se smanji upotreba droge
5. puno vremena provedeno u nabavi i uzimanju droge, te oporavljanju od njenih efekata
6. propuštanje socijalnih, poslovnih i rekreativnih aktivnosti zbog uzimanja droge
7. kontinuirano uzimanje droge iako se zna da ona predstavlja problem


Jeste li znali?

· Jedno od petnaestero djece postati će alkoholičar u nekom trenutku u životu zbog genetske predispozicije.

· Djeca alkoholičara 4 do 6 puta češće postaju alkoholičari od one djece koje nemaju alkoholičara u obitelji.

· Do svoje 20-e godine, gotovo 80% mladih je probalo neku ilegalnu drogu.


Što izaziva ovisnosti?

Ne postoji jedan uzrok ovisnosti o drogama kod adolescenata. Istraživanja pokazuju da postoji određena genetska predisponiranost alkoholizmu, odnosno da se tendencija da netko postane alkoholičar nasljeđuje. Međutim, većina istraživača se slaže da okolina igra najvažniju ulogu u tome hoće li adolescent postati ovisnik. Najvažniji pokazatelj hoće li dijete postati ovisnik je da li ono živi u obitelji ovisnika, što znači da li dijete živi u obitelji gdje je barem jedna osoba (najčešće roditelj) alkoholičar ili ovisnik o nekoj drugoj drogi. Drugi faktori koji tome doprinose su nedostatak efikasne roditeljske brige, da li njihovi vršnjaci uzimaju drogu, da li puše ili konzumiranju neke druge supstance u umjerenim količinama, te imaju li drugih psihosocijalnih problema.

Uloga roditelja i vršnjaka u adolescentnoj zloupotrebi droga

Većina adolescenata postane konzument droge u nekom trenutku razvoja, bilo da je riječ o legalnim drogama kao što je alkohol, cigarete i kava, bilo da je riječ o ilegalnim, kao što je marihuana, kokain i teške droge. Posebnu pažnju treba obratiti na one adolescente koji koriste droge kao način suočavanja sa stresom, što može interferirati s razvojem uspješnih strategija suočavanja i odgovornog donošenja odluka. Istraživanja su pokazala da konzumiranje droga u djetinjstvu ili ranoj adolescenciji ima puno štetnije dugoročne efekte na razvoj odgovornog, kompetentnog ponašanja nego ako počne kasnije u adolescenciji. Kada koriste drogu da bi se suočili sa stresom, mlađi adolescenti često prije vremena, bez adekvatnog socioemocionalnog razvoja uđu u odrasle uloge braka i zaposlenja, te tako u tim ulogama dožive neuspjeh.
Roditelji, vršnjaci i socijalna podrška igraju važnu ulogu u preveniranju adolescentne zloupotrebe droge. Neki stručnjaci smatraju da se prvi korak ka adolescentnoj zloupotrebi droga čini u djetinjstvu, kada djeca ne dobiju adekvatnu njegu, brigu i pažnju od strane roditelja i odrastaju u obiteljima s puno sukoba. Ta djeca ne uspijevaju usvojiti stavove i ponašanja svojih roditelja, te kasnije prenose taj nedostatak veze s roditeljima u razdoblje adolescencije. Karakteristike adolescenata, kao što su neprihvaćanje društvenih vrijednosti i nemogućnost kontrole emocija, tada se izražavaju kroz zbližavanje s vršnjacima koji konzumiraju drogu, što i kod njih samih dovodi do početka zloupotrebe. Pozitivni odnosi s roditeljima i ostalima vrlo su važni u smanjenju adolescentne zloupotrebe droga.

Može li se ovisnost liječiti?

Postoji nekoliko uspješnih tretmana ovisnosti. Podrazumijeva se da što se ovisnost ranije počne liječiti, to će ju se lakše moći staviti pod kontrolu. Tretmani uključuju individualnu i obiteljsku psihoterapiju, zatim grupnu psihoterapiju, edukacijske programe, te radionice u kojima se radi na podizanju samopoštovanja i kontroli ljutnje.