Konačno vikend!
"Pretjerivanje je škodljivo u svim slučajevima, čak i kada dovodi do djelotvornosti."
Bunuel
Vikendi – sve samo ne vrijeme za odmor
Iako bi vikendi trebali biti najlogičnije vrijeme za odmor (emocionalni i fizički), oni su nažalost za većinu ljudi postali jedino preostalo vrijeme za nadoknađivanje raznih obaveza, kućanskih poslova, pa i poslovnih obaveza. Kao rezultat toga većina se ljudi u nedjelju navečer ne osjeća ništa odmorenije u odnosu na petak navečer. Prema nekim istraživanjima mnogi ljudi provedu za vikend u prosjeku čitav dan (oko 13 sati) u čišćenju, kupovini namirnica, kuhanju, obavljanju kućanskih popravaka ili nadoknađivanju posla od proteklog tjedna. Ĺ˝ene provode otprilike dva i pol sata više od muškaraca u kućanskim poslovima. U obiteljima s djecom povećavaju se obaveze za vikend, pa tako roditelji provode 66% više vremena u čišćenju kuće, 42% više vremena kuhajući i 52% više vremena u pranju robe nego parovi koji nemaju djecu. Takav tempo života u kojem nema vremena za odmor može ozbiljno narušiti zdravlje – i psihičko i fizičko. Relaksacija je nužna kako bi smanjili razinu stresa u našim životima te obnovili energiju i napunili baterije.
"Nedjeljna depresija"
Mnogi ljudi postaju neraspoloženi (depresivni) u nedjelju iz raznih razloga – bilo da je to očekivanje novoga radnog tjedna ili opterećenost slobodnim vremenom koje treba mudro utrošiti. Takvo negativno raspoloženje postaje jače popodne i navečer. Depresija u nedjeljno popodne zna biti vrlo neugodna. Razmišljanje o poslu koji nas čeka sljedeći tjedan ispunjava nas tjeskobom, osjećamo se loše jer smo tijekom vikenda previše jeli, jer se nismo dovoljno odmorili, jer nismo obavili sve što je trebalo i sl. – razloga je bezbroj. Kod djece, jedan od uzroka lošeg raspoloženja može biti odgađanje školskih obaveza i pisanja zadaće u "zadnji tren", odnosno nedjelju popodne ili navečer. Kod odraslih ono može biti povezano s činjenicom da je nedjeljom ritam života usporeniji, sve je uglavnom zatvoreno i stvara se osjećaj dosade. Taj fenomen nije povezan s time da ljudi ne vole posao kojim se bave; depresija pogađa i one koje inače vole školu ili svoj posao i obično nemaju problema s izvršavanjem radnih obaveza. A načini na koje se suočavaju s lošim raspoloženjem variraju od gledanja televizije, čitanja, jela, pripremanja za nadolazeći radni dan (i tjedan) ili čak zavaravanja o tome koji je dan u tjednu. Mnogi kažu da ako iskoriste dan za nešto duže spavanje, kad se probude imaju osjećaj da je već ponedjeljak. Drugi pak kažu da problemi počinju već u subotu navečer kada shvate da je vikend napola gotov, a sljedeći radni tjedan već se ozbiljno približava. Mnogim osobama koje imaju problema s nedjeljama teško je iskoristiti dan u potpunosti kada su ga već "preskočili" – istraživanja pokazuju da svi u današnje vrijeme, s obzirom na tempo života, živimo otprilike 18 sati unaprijed. Nekim ljudima koji tijekom tjedna rano ustaju i rano odlaze na posao čini se da nedjelja navečer počinje već tijekom dana. Napetost i uznemirenost raste tijekom popodneva, tako da je nemoguće opustiti se i uživati u bilo čemu. A mnogi kažu da ako nisu kod kuće, to je još i gore. Kažu da su čak i ponedjeljci bolji od nedjelja – jer je cijela ta kolotečina napokon počela. Mnogi ljudi dio nedjelje potroše na pripreme za posao; to im je važno i predstavlja za njih svojevrstan ritual, tako da se i kad odu na odmor obavezno vraćaju u subotu navečer kako bi u nedjelju obavili sve uobičajene pripreme.
Nedjelja – vrijeme okupljanja obitelji
S obzirom na današnji tempo života nedjelja je praktički jedini dan u tjednu kada članovi obitelji nemaju toliko obaveza – nema škole, a mnogim je roditeljima to neradni dan. To je dakle pravo vrijeme da obitelj bude na okupu, da zajedno ruča, ode u šetnju ili se bavi nekom drugom zajedničkom aktivnošću.
Nedjeljna tradicija okupljanja cijele obitelji za stolom ima veliki značaj. Tempo je smireniji nego tijekom tjedna, kada svi članovi na brzinu i u različito vrijeme ručaju, a i sam ručak pažljivije je isplaniran. To predstavlja idealnu kombinaciju za okupljanje obitelji i razgovor.
Psihologijska su istraživanja potvrdila ono što mnogi ljudi i sami znaju, a to je da ritual nedjeljnog ručka doprinosi boljem zdravlju (kako fizičkom, tako i psihičkom), ali i boljim bračnim odnosima. Taj ritual daje članovima obitelji mogućnost da se povežu na načine specifične upravo za tu obitelj – sudjelujući u internim šalama i posebnim načinima komunikacije. Sve to osobi stvara osjećaj pripadnosti obitelji.
Upravo ti mali obiteljski rituali (poput nedjeljnog ručka ili zajedničkog izlaska u nedjeljno popodne) jedna su od stvari koja drži obitelj na okupu u današnjem tempu života.
Bitno je napomenuti da iako je obrok ono što naizgled povezuje obitelj u nedjelju, to ne znači da mu treba dati preveliku pažnju – može se pripremiti i neko jednostavnije jelo. Ono što je važno je da, ukoliko je moguće, svi članovi obitelji sudjeluju na neki način u njegovu pripremanju.
Nekoliko savjeta za opušteni obiteljski nedjeljni ručak
• Treba potaknuti sve članove obitelji da sudjeluju u pripremanju ručka i postavljanju stola. Ono što je najvažnije u obiteljskom ritualu je da što je veće sudjelovanje, to je veće i uživanje u ritualu.
• Treba se pobrinuti da se svi članovi okupe i sjednu za stol prije nego ručak počne. U nekim obiteljima običaj je da svi pomalo grickaju "s nogu" umjesto da sjednu za stol, ili da se tinejdžerima dozvoljava da dođu za stol kad žele, ili da uopće ne dođu. Sve to umanjuje vrijednost ovog obiteljskog rituala.
• Treba napraviti atmosferu – bilo laganom muzikom, osvjetljenjem, i sl., odnosno smisliti nešto što će biti dio rituala. Nešto što će biti drugačije od običnih dana.
• Treba ugasiti TV. U mnogim je obiteljima upaljen televizor za vrijeme ručka, a ona odvlači pažnju i otežava komunikaciju.
• Treba sve članove uključiti u razgovor, a sam razgovor treba imati pozitivan ton. Treba s djecom izbjegavati razgovore o disciplini, neuspjehu u školi ili ih prekoravati; za to postoji prikladnije vrijeme. (Dijete treba prekoriti jedino ako situacija zahtijeva neposrednu reakciju – ako udari ili ometa drugo dijete tijekom ručka.)
• Ne treba prisiljavati djecu da pojedu sve što im je u tanjuru i pretjerano paziti na ponašanje za stolom – to stvara nelagodu. Bolje je lagano ih usputno opomenuti.
• Treba voditi računa o tome da su svi završili s ručkom prije nego netko ode od stola. Ritual prestaje to biti ako ga svi ne završe istovremeno.
• Treba uključiti sve članove obitelji u pospremanje nakon ručka i pranje suđa. Ukoliko jedna osoba mora sve sama obaviti, ritual s vremenom gubi značenje i prorjeđuje se.
Što činiti i ne činiti vikendima
Odredite prioritete (jer neke obaveze ipak mogu i pričekati) i pokušajte rasporediti obaveze tijekom tjedna (bilo ujutro ili navečer) tako da za vikend svakako ostane vremena za odmor. Također je izuzetno bitno ne nositi posao kući, jer tada dom prestaje biti mjesto na kojem se možemo opustiti i odmoriti.
• Nemojte ostajati duže u krevetu preko vikenda. Spavati sat ili dva duže nego u radni dan je u redu, ali spavanje do podne skraćuje vam dan i remeti unutarnji sat, što uzrokuje osjećaj umora i depresije u nedjelju navečer.
• Nemojte samo "vegetirati" tijekom vikenda. Prelazak iz stanja mirovanja tijekom vikenda u kaos ponedjeljka ujutro predstavlja šok za organizam, zbog čega osjećamo užas već u nedjelju navečer. Pokušajte ispuniti vikend fizičkom aktivnošću koja opušta – bilo da je to bavljenje nekim sportom ili šetnja s prijateljima ili obitelji.
• Izbjegavajte masnu i tešku hranu za nedjeljni ručak. Ona izaziva loš osjećaj i stvara neodoljivu potrebu za popodnevnim snom – a spavati tijekom dana (osim što ga dodatno skraćuje) znači prevrtanje po krevetu u gluho doba nedjeljne noći i razmišljanje o poslu.
• Nemojte, kao što je već rečeno, nositi posao kući. Ako to obično činite, imat ćete osjećaj da on nikad ne prestaje (da nikad nemate odmor). Ako ste na to često prisiljeni, znači da ste preopterećeni na poslu i da nešto s organizacijom nije u redu. O tome trebate razmisliti i poduzeti nešto.
Imajte nešto u tjednu čemu se možete radovati. Zašto bi se uvijek zabavili ili počastili nečim tek za vikend? Normalno je da tijekom tjedna imate manje vremena, ali realno gledano ni za vikend ne stignete baš bogzna što. Otiđite u kino ili se nađite s prijateljima na piću i neku večer u tjednu.