Psihološki tretman koji kombinira razgovor i tjelesnu aktivnost popularan je u svijetu, a među prvima ga je, još davnih dana po ulicama Beča, prakticirao i sam Sigmund Freud sa svojim pacijentima.
Istraživanja su odavno potvrdila blagotvorne učinke tjelovježbe na zdravlje općenito. Fizičko kretanje ima pozitivne, dobro znane i znanstveno zabilježene psihološke posljedice. Kada smo fizički aktivni u našem se mozgu povećava razina serotonina i poboljšava raspoloženje. No, to nije sve. Posljednjih godina niz istraživanja ukazuje na povezanost fizičke aktivnosti i značajnog smanjenja depresivnih simptoma kod pojedinaca kojima je dijagnosticirana depresija. Izgleda da redovita tjelesna aktivnost trajno poboljšava raspoloženje.
Pokret je život.
Spoj terapijskog, stručno vođenog razgovora i fizičke aktivnosti kod svih osoba ubrzava i pojačava oporavak i napredak u terapijskom procesu.
Pritom, nekim osobama razgovarati i hodati s terapeutom izuzetno godi. Kažu da im pomaže opustiti se i da lakše mogu razgovarati krećući se, nego sjedeći nasuprot terapeutu u njegovu uredu.
Drugi kažu da je u šetnji previše toga što im odvlači pozornost pa se ne mogu koncentrirati. Ne vole ni misliti da mogu nekoga poznatog sresti. Vole tišinu i zaštićenost ureda. Vole gledati terapeuta u oči. Stoga u šetnju odlaze ili primjenjuju drugi oblik fizičke aktivnosti u neko drugo vrijeme.
Svakoj osobi koja dođe u savjetovalište preporučam kretanje. Kombinacija kretanja i stručno vođenog razgovora moćan je spoj koji može pomoći i u vrlo teškim stanjima.