proganjanje

Proganjanje

Svaka dvanaesta žena i svaki četrdesetpeti muškarac postat će jednom u životu žrtvom proganjanja.

Proganjanje uključuje niz ponašanja jedne osobe (progonitelja), čija je namjera ostvariti kontakt s drugom osobom (žrtvom), koja je jasno obznanila da taj kontakt ne želi. Kontakt može biti osobno pojavljivanje i/ili zvanje telefonom, slanje poruka ili mailova.

Proganjanje je ozbiljni problem koji može eskalirati u nasilje. U prosjeku proganjane traje oko dvije godine. 11% žrtava proganjanja preselilo se u drugi grad bježeći od progonitelja.

Proganjanje je zakonom kažnjivo u mnogim zemljama svijeta (engl. stalking).

U Hrvatskoj je po prvi puta ovo nedjelo uvršteno u zakon, i to u Kazneni zakon (članak 140. Nametljivo ponašanje) koji je na snazi od 1. siječnja 2013. Kažnjava se s jednom do tri godine zatvora.

Žrtva nije ničim izazvala proganjanje, jer je proganjanje osobni problem progonitelja.

Progonitelj može biti netko koga poznajete, ili Vama nepoznata osoba. Iako je većina ljudi bila u ljubavnom odnosu s progoniteljem, progonitelj može biti i netko koga žrtva površno poznaje (kolega s posla) ili uopće ne poznaje. U oko 75% slučajeva proganjanja, progonitelj je muškarac, a žrtva je žena. U preostalih 25% slučajeva pojavljuju se sve kombinacije: žene koje progone muškarce, muškarci koji progone muškarce i žene koje progone žene.

Progonitelj najčešće čini neka od sljedećih ponašanja, premda mu je žrtva jasno dala do znanja da to ne želi:

  1. Pojavljuje se na mjestima gdje se kreće žrtva.
  2. Opetovano zove telefonom, kako bi razgovarao ili prekida čim uspostavi vezu.
  3. Šalje brojne sms poruke različitog sadržaja, nekad i prazne.
  4. Šalje neželjene poklone, pisma, ostavlja poruke.
  5. Šalje brojne e-mailove.
  6. Dolazi pred kuću, školu ili posao i "mota" se onuda dok je žrtva tamo.
  7. Prijeti da će ozlijediti žrtvu, drage joj ljude ili kućne ljubimce.
  8. Oštećuje ili prijeti da će oštetiti kuću, automobil ili druge stvari koje posjeduje ili koristi žrtva.
  9. Koristi tehnološke mogućnosti (kamere, fotoaparate, GPS, internet i drugo) kako bi pratio ili nadgledao kretanje i aktivnosti žrtve.
  10. Naziva žrtvine prijatelje, poznanike i kolege s posla.

Što poduzeti ako ste žrtva proganjanja?

  1. Odmah potražite stručnu pomoć psihologa kako bi dobili psihološku pomoć kroz ovo teško razdoblje i upute o tome što učiniti kako bi se što bolje zaštitili.
  2. Izbjegavajte SVAKI, apsolutno svaki kontakt s progoniteljem nakon što ste mu jasno i precizno dali do znanja da ne želite kontakt s njim.
  3. Sigurnost treba postati Vaš apsolutni prioritet. Recite obitelji, prijateljima i kolegama na poslu da ste proganjani. Neka uvijek netko bude s Vama, izbjegavajte putovati sami ili biti sami na javnim mjestima. Kod kuće uvijek zaključavajte vrata i zatvarajte prozore. Uvijek imajte uz sebe mobitel s punom baterijom i s dovoljno kredita.
  4. Ako se bez nekog očitog razloga počnete osjećati nesigurno, vjerujte svojem osjećaju i potražite zaštitu kod obitelji ili prijatelja. Ne oklijevajte zatražiti pomoć.
  5. Shvatite prijetnje progonitelja ozbiljno.
  6. Vodite preciznu evidenciju o proganjanju. Ne bacajte dokaze. Sve zapisujte, i ono što Vam se možda ne čini važno, kao što je npr. tko je još osim Vas bio prisutan kada je progonitelj nazvao ili došao.

Posljedice proganjanja

Posljedice proganjanja mogu biti ozbiljne i dugoročne pa ne oklijevajte potražiti pomoć psihologa, obitelji i prijatelja. Ovo je jedan od onih životnih problema koje nikako ne smijete prolaziti sami.

Evo što sve možete osjećati ako ste žrtva proganjanja:

  1. Strah od toga što će progonitelj napraviti.
  2. Osjećaj intenzivnog stresa i tjeskobe.
  3. Nervoza, nemir, osjećaj  "pucanja po šavovima".
  4. Osjećaj preplavljenosti i beznađa.
  5. Plačljivost i depresivni simptomi.
  6. Osjećaj ranjivosti, nesigurnosti i nepovjerenja.
  7. Poremećaj koncentracije, problemi s pamćenjem.
  8. Poremećaji spavanja i hranjenja.
  9. Osjećaj izolacije, ograničenja i nepravde.
  10. Frustriranost i smetenost.
ranktrackr.net